SULEJMANOV MOST – SLAVNI TURSKI MOST SULTANA SULEJMANA VELIČANSTVENOG ZAVRŠAVAO JE U DARDI
Turski sultan Sulejman Veličanstveni je 1526. godine osvojio Osijek i znao je da, ako želi doći u Mađarsku, treba prijeći Dravu. Most se počeo graditi, a Sulejman je onda prema Mađarskoj krenuo obilaznim putem. Veliku ulogu u gradnji imao je i pečuški sandžakbeg Hamza i požeški sandžakbeg Nesuh. Svaki od njih je počeo graditi most sa svoje strane Drave, a kako je Hamza-beg imao veći udio, on se često navodi kao graditelj mosta.
Godine 1566. Sulejman kreće u osvajanje Beča i htio je prijeći preko mosta što prije, te su radovi tada tekli ubrzanije pa je most dovršen 19. srpnja 1566, a dan kasnije je Sulejman prešao preko njega. Most je bio dugačak čak 6 km i vodio je od Osijeka do Darde, točnije do mjesta gdje se trenutno nalazi srednjovjekovni dvorac obitelji “Esterhazy”. Most je bio širok 6 metara te su se na njemu dvije kočije mogle mirno mimoići, a slovio je kao osmo svjetsko čudo. Stajao je na lancima povezanim čamcima na kojima su se učvtstile daske. Sa svake strane imao je ograde, tako da je mogao sa strane ići i po jedan pješak. Svi su građani Carstva, osim vojnika i plemića, trebali plaćati mostovinu, a most se redovito i održavao. Godine 1686. vojvoda Ludvig Badenski osvaja Pečuh i Šikloš te odlazi u napad na Dardu, Turci preko mosta bježe u Osijek, a vojvoda naređuje da se most spali.
TARDA FEST – POVIJESNI FESTIVAL KULTURE I OBIČAJA IZ OTOMANSKOG RAZDOBLJA
Povijesni festival imena TardaFest je festival koji organizira Udruga za ruralni turizam Đola iz Darde u suorganizaciji s Općinom Darda, Turističkom zajednicom Baranje i Turskom razvojnom agencijom TIKA iz Zagreba. U premijeri festivala, kroz dva dana, kroz Dardu je prošlo deset tisuća ljudi koji su uživali u prebogatom programu u prekrasnom ambijentu dvorišta i parka dvorca Esterhazy. Festival se tematski vezao na šesnaesto stoljeće, konkretnije na povijesni biser Darde – činjenicu da je do Darde išao čuveni Sulejmanov most, čiji su ostatci pronađeni upravo uz prostor samog festivala.
Posjetitelji Tarda festa mogu pogledati sajam antikviteta, kazališno turističku predstave, modne revije kostima iz šesnaestog stoljeća, umjetničke radove inspirirane turskim motivima, zatim poslušati radionice gdje su mogli naučiti fraze iz turskih sapunica ili skrivene, atraktivne lokacije ukoliko planiraju posjet Turskoj. Kroz desetak kreativnih radionica mali i veliki se mogu okušati u izradi mini maketa Sulejmanovog mosta, slamnate turske sablje, crtanju Sulejmana i Hurem ili pak oslikavanju keramike i svile ili u učenju turskih plesnih koraka. Posjetitelji se mogu provozati kočijom kojom upravlja turska raja, a možete i kušati kahvu, rahatlokum, baklavu i urmašice. U finalu festivala pali se velika turska slamnata sablja i to uz kratku priču o ženi čiji je muž odlučio baciti sablju i prigliti nju umjesto hladne oštrice. Tarda fest održava se krajem kolovoza svake godine.
DVORAC ESTERHAZY
Dvorac Esterhazy podignut je u drugoj polovici 18. stoljeća kao središte prostranog imanja baruna Kazimira Eszterházyja. Dvorac je jednokatna građevina površine od 1.700 četvornih metara. Ujedinjuje baroknu tlocrtnu koncepciju karakterističnu za vrijeme građenja. U središtu glavnog pročelja leži ostakljena drvena veranda, a u dvorišnom se dijelu nastavljaju prizemne gospodarske zgrade
Dvorac je najveći u Baranji a njegove se gospodarske zgrade vide iz daleka. Iako se tvrdi da je podignut u 18. st, zbog činjenice da još nije temeljitije istražen ne može se precizno utvrditi kad je sagrađen, odnosno kada je dobio konačni oblik. Tlocrt je u obliku slova U u kojem se s obje strane glavnog pročelja protežu gospodarske zgrade. Za temelje dvorca najvjerojatnije su poslužili temelji turske utvrde. Obitelj Esterhazy dvorac u Dardi prodaju sredinom 19. st, zatim se kao vlasnik spominje jedna mađarska banka, a nakon Drugog Svjetskog rata dvorac se ne tretira kao spomenik nego kao građevina prikladna za smještaj sadržaja potrebnih zajednici. Kao kap koja je prielila čašu dolazi Domovinski rat, okupacija Baranje i devastacija dvorca. Ipak, netaknut je ostao perivoj sa obeliskom u spomen palima u prvom svjetskom ratu. U kompleks dvorca i perivoja ulazi se kroz secesijska vrata.
Dvorac je u novije vrijeme koristilo poduzeće Belje kao sjedište Agroindustrijskog razvoja. U svibnju 2009. poduzeće Belje (koncern Agrokor) darovao je dvorac Općini Darda s ciljem da ga se učini dostupnijim javnosti. Dvorac u Dardi spada u drugu spomeničku kategoriju. Općina Darda ima stalno otvoren javni poziv investitorima za prodaju dvorca ili dugogodišnju koncesiju s mnogim pogodnostima za buduće invesitore.
